U heregovačkom kršu, 40 kilometara od grada Mostara, nalazi se jedinstvena prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat, prolazeći kroz krečnjačke terene i taložeći sedru. Ovo mjesto je neizbježan jednodnevni izlet koji se nerijetko kombinira sa Međugorjem i vodopadom Koćuša. Nastao je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode danas pod zaštitom države. Visina vodopada seže do 28m, a širina oko 120m. Preko sedronosna sloja, od dna do vrha vodopada izrasla je trava, mahovina i lišajevi. U blizini vodopada nalazi se i mala pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijevog karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i vožnje kanuom. Moguće je spuštati se nizvodno velikim dijelom rijeke te iskusiti puninu ljepote Kravice i Trebižata.
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Sarajevskog kantona. Kroz grad protiče rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvorište rijeke Bosne, sa popularnim izletištem, Vrelom Bosne. Oko grada su olimpijske planine: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Treskavica i Trebević, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena izletišta Sarajlija i turista iz cijeloga svijeta. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih kazališnih kuća, muzeja i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela europskog kontinenta. Svake je godine grad na rijeci Miljacki domaćin niza kulturnih festivala međunarodnog karaktera, među kojima su najznačajniji: Sarajevski filmski festival (SFF), Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Baščaršijske noći", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. Urbanu sliku grada karakteriziraju brojni sakralni objekti, džamije iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, sinagoga i drugi kulturno-povijesni spomenici. Kroz grad od istoka prema zapadu protiče rijeka Miljacka, koja nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina Romanije i Jahorine. U zapadnom dijelu Sarajevskog polja, na području prigradskog naselja Ilidža, izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, Bosna, koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine Igman, stvarajući jedinstven park prirode - Vrelo Bosne. Spomenik prirode Vrelo Bosne, koji se prostire na površini od 603 hektara, nalazi se u podnožju planine Igman, u naselju Ilidža, oko 15 kilometara od centra Sarajeva. Izvorište rijeke Bosne, prekrasna jezera kojima plivaju ribe i plove labudovi, otočići obrasli bujnim zelenilom, te činjenica kako je u vrelim ljetnim mjesecima tamo temperatura nekoliko stepeni niža nego u gradu Sarajevu, neki su od razloga zbog kojih je Vrelo Bosne već više od stotinu godina omiljeno izletište Sarajlija. Ovo područje stanište je različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke. Danas je Vrelo Bosne poznata turistička atrakcija za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput patki i labudova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput fijakera, mjesta za izlet i restorana. Tko god je kročio u Sarajevo, sigurno je prošetao Baščaršijom, povijesnim i kulturnim centrom glavnog grada Bosne i Hercegovine. Baščaršija je jedno od rijetkih mjesta u Sarajevu na kojem se može osjetiti duh prošlog vremena, gdje se još mogu čuti i vidjeti zanatlije koje pred prolaznicima, svojim rukama kuju posuđe, obrađuju bakar, metal, melju i peku kavu, prave obuću i različite suvenire, gdje se mogu nahraniti golubovi, a u skoro svim ulicama osjetiti mirisi specijaliteta bosanske kuhinje. Ubjedljivo najprepoznatljivija građevina Sarajeva jeste sebilj na Baščaršiji. Svojom ljepotom, gordošću i postojanjem, još prkosi vremenu i kao pravi ljepotan pronosi ljepotu bosanske prijestonice. Zanimljiva je činjenica da je u Sarajevu postojalo 300 sebilja od kojih je preživio samo jedan koji se nalazi upravo na Baščaršiji. Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Godine 2006. ova građevina proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je 300 m istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, u općini Ravno, te 12 km udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 km od grada Mostara. Ukupno je otkriveno oko 7014 metara podzemnih kanala. Speleološke posebnosti ove jedinstvene spilje su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, čestu pojavu magle u dijelovima Absolonova kanala, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera. U špilji je 1968.godine pronđen kostur leoparda koji se privremeno nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Osim svojih magičnih tunela i dvorana koje zadivljuju ljepotama najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, Vjetrenica, posjetiteljima nudi i svoje najveće blago - čovječju ribicu. Čovječja ribica kao endemska vrsta je magnet za svakog posjetitelja. Ima ih jako puno. Kolonija od nekih 10 -15 čovječijih ribica je u gornjem Absolonovom kanalu, najvećem sporednom kanalu Vjetrenice. Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine.
Park Prirode “Hutovo blato” osnovan je 1995. godine. Nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac. Zauzima površinu od 7411 ha. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m. U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. god. izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, “Hutovo blato” je 1971. god. uvršteno u “Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. god. uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”. Šumska i livadska vegetacija zastupljene su brojnim karakterističnim vrstama koje upotpunjuju biološku raznolikost Hutova blata. Značajne vrste ovih tipova vegetacije su: jasen (Fraxinus sp.), hrast (Quercus sp.), veprina (Ruscus sp.), nar (Punica sp.), borovica (Juniperus sp.), vrba (Salix sp.), brijest (Ulmus sp.), joha (Alnus sp.), kupina (Rubus sp.), dud (Morus sp.), kopriva (Lamium sp.), djetelina (Trifolium sp.). Neke biljne zajednice tek su mjestimice razvijene, dok su neke vrlo raširene i pokrivaju velike površine.
Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini. Riječ je o ostacima utvrđene vile suburbane s početka 4. stoljeća iako je već i u 1.stoljeću nove ere ovdje postojalo poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, skladištima i napravama za preradu poljoprivrednih proizvoda. U okviru vile, iza velikih zidina s isturenim tornjevima nalazili su se i ostaci dijelova stare vile iz 1. stoljeća koja je uništena u požaru negdje u 3.stoljeću, kao što su mlin, pekarna, uljara i kovačnica. Najstarije građevine potječu iz 1.stoljeća kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar. Ove originalne građevine izgorjele su u 3.3 stoljeću, no već u 4.stoljeću na njihovom mjestu je nastala veličanstvena rimska utvrda, pravilne osnove s kvadratnim kulama na kutovima. U tvrda je opskrbljivala rimski grad Naronu, i vjerojatno je služila u obranu grada i okolice. Krajem 4.stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili vizigoti. U 5.stoljeću su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine utvrde. Glavni objekat Mogorjela je velika palača u južnom dijelu izgrađena u vrijeme Dioklecijana. Sastojala se od niza prostorija. Na krajevima ovih prostorija su izbočena krila koja u prizemlju imaju stepenište za sprat. Prostorije na spratu su bile namijenjene luksuznom stanovanju, sa podovima pokrivenim mozaikom i zidovima ukrašenim lažnim mramorom. Trijem na spratu je imao korintske stubove od korčulanskog kamena.
Međugorje je jedno od najpoznatijih rimkatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Nalazi se na jugu Hercegovine, 25 km udaljeno od Mostara. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije koja ukazivala 1981.godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam. Središte okupljanja je crkva svetog Jakova u središtu mjesta. Iznad Međugorja, na 520m nadmorske visine nalazi se brdo Križevac na kojem u župljani 1934. godine podigli spomenik na kojem se nalazu natpis: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove. Ovo katoličko svetište posjeti oko milijun hodočasnika godišnje iz svih krajeva svijeta.
Samo 12 km od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad Humske države. Sa ruševina starog grada ili kule Herceg Stjepana, na hridinama iznad izvora rijeke Bune, pruža se prelijepa panorama doline Neretve, slika koja opravdava cijeli sat vremena uspinjanja na vrh ovih ruševina. U okolini se nalaze: Kuća Velagića(prekrasan primjer otomanske stambene arhitekture iz 17.stoljeća), džamija sultana Sulejmana, Karađozbegov most. Na desnoj obali rijeke nalazi se Tekija, kuća derviša iz 16.stoljeća, koja kao da lebdi između stijene i vode. To je mjesto meditacij i molitve vjekovima unazad. Unutar objekta nalaze se sobe za učenje, molitvu, „musafi rhana“(soba za goste ili putnike u prlazu), kuhinja i hamam.
Ramsko jezero je akumulacijsko jezero na rijeci Rami. Nalazi se u općini Prozor-Rama u BiH, okruženo planinskim masivima Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Dugo je 12km a najeća dubina doseže 95m. Posebnu ljepotu daju mu njegovi otoci i poluotoci, a najpoznatiji je poluotok Šćit. Na Šćitu se nalazi franjevački samostan i popularna konoba Gaj. Na terasi se možete prepustiti prekrasnom pogledu i domaćim specijalitetima. Kulturna baština i tradicionalan način života ovjekovječeni su ovdje skulpturama ramskog Križa, Posljednje večere, ramske majke u nošnji i Dive Grabovčeve a tu je i muzejski prikaz tradicionalne kuće sa otvorenim ognjištem i stolarskom radionicom. Jezero se može istraživati čamcem, te uživati u kampiranju, kupanju i pikniku na travi. Ljubitelji aktivnijeg odmora mogu se okušati i u planinarenju. Jezero je također pogodno i za sportski ribolov.
Mostar je grad na jugu Bosne i Hercegovine. Smješten je na obalama rijeke Neretve te je kulturno i gospodarsko središte Hercegovine i ujedno njezin najveći grad. U pravno je središte Hercegovačko-neretvanske županije te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte Hrvata u BiH. Dobio je ime po čuvarima mostova(mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u državi. Neretvu premošćuje Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Iznad Mostara nalazi se brdo Fortica. Na njoj se nalazi Staklena šetnica(Skywalk), koja je u funkciji od početka 2021.godine. Bilježi veliku posjećenost kako domaćih tako i stranih turista te postaje nezaobilazna destinacija prilikom posjete gradu Mostaru. Uz šetnicu velika atrakcij je zip-line, koji je među najvećim u BiH, kao i dječji baby zip-line.
Sutjeska je najstariji nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na teritoriji općina Foča, Gacko i Kalinovik. Obuhvaća područje rijeke Sutjeske i njezinih pritoka Hrčavke i Jabučnice, sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić(najviši planinski vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore. Rijeka Sutjeska je milijunima godina usijecala svoj put u kanjon i samo srce ovog nacionalnog parka. Na tom području se nalazi i mnoštvo geomorfoloških i geoloških fenomena poput pećina, cirkova, kanjona.
Počitelj je maleni povijesni grad smješten 3km sjeverno od grada Čapljine na jugu Hercegovine. Počiteljem dominiraju srednjovjekovne obrambene utvrde ispod kojih se ugnijezdilo pitomo naselje. Orijentalni građevinski stilovi sa mješavinom mediteranskog stila daju ovom naselju posebnu dimenziju. Važnije građevine su svakako Hadži-Alijina džamija iz 16.stoljeća, Šišman-Ibrahim pašina medresa sa originalnim bakrenim kupolama, Sahat kula iz 17. stoljeća(visoka tvrđava koja se izdiže iznad grada) i hamam. Kolonija je i dan danas otvorena za posjetitelje i u galerijskom prostoru se često organiziraju izložbe. U Počiteljz se organizira i turistička manifestacija Trešnjava nedjelja koja se održava u lipnju.
Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sustavu. Nalazi se 30km od Sarajeva. Prva pomisao kada čujemo riječ „Jahorina“ je zasigurno skijanje i zimska sezona, međutim posljednjih godina ova planinska ljepotica bilježi sjajne rezultate kako u zimskom tako i u ljetnom turizmu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1 916m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom a zimi i do 3metra visokim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, pogodna klima, obilje vrlo kvalitetnog snijega, 20-kilometarska staza za alpske discipline, kao i blage padine poput Rajske doline, uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre.
Stolac je grad u jugoistočnom dijeli Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovj grad trenutno ima preko 35 objekata ili lokaliteta na listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska, Podgradska, Ćuprijska i Uzinovićka džamija, Ošanjićka, Trijebanjska, Poplatska crkva i crkva na Poljubi u samom Stocu. Stolačko područje svojim mediteranskim šarmom, izrazito dobrom vodom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota privlači ljude još od prapovijesnim vremena. 3km zapano od Stoca nalazi se nekropola Radimlja koja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u BiH. Većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća. Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, 2 sljemenjaka, 31 sljemenjak sa postoljem, 3 u obliku križa, ukupno 33 sarkofaga. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličkog značenja kao što su sunce, zvijezde i polumijesec. Brojni su motivi križa, često stiliziranog. Područje je stavljeno na popis ugroženih spomenika BiH zbog gradnje objekata u neposrednoj blizini, izloženosti prometu, zagađenosti te ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja.